Connect with us

Globus

GVAJAKILA: Kako su se balkanski šverceri nastanili u ekvadorskoj luci

Published

on

Ekvador je posljednjih godina postao sigurna enklava za djelovanje evropskih švercera droge, naročito Albanaca, Crnogoraca, Španaca, Grka, Holanđana i Belgijanaca, piše ekvadorski list “Primicias”. Između 2017. i 2021. godine, prema migracionim izvještajima, u tu zemlju je ušao 721 Albanac, 1.053 Bjelorusa, 3.111 Grka i 192 Crnogorca. Prema navodima “Primiciasa”, procjenjuje se da 30 odsto njih dolazi zbog šverca droge, a nastanili su se u zatvorenim zonama luke Gvajakila

tekstu se, između ostalog, navodi da je crnogorska policija 26. avgusta ove godine nanijela najveći udarac ikada švercerima droge. Podsjećaju da je zaplijenjena tona kokaina, koja je teretnim brodom stigla s bananama iz Ekvadora.

“Crna Gora nalazi se na ključnoj ruti, kojom često putuju evropski trgovci droge koji dovoze drogu iz Južne Amerike na unosna zapadnoevropska tržišta. U tim zemljama kilogram kokaina košta oko 25.000 eura (29.000 američkih dolara), dok u Ekvadoru košta 1.700 dolara”, piše “Primicias”.

Podsjećaju da je u istorijskoj operaciji crnogorske policije zaplijenjeno 1.205 paketa kokaina, u vrijednosti od oko 12,5 miliona eura.

“Tovar je otkriven u luci Bar, na brodu koji je prevozio banane u Albaniju, koja važi za jedan od epicentar dolaska droge iz Latinske Amerike. Nakon prvih mjeseci pandemije, 2020. godine kriminalne grupe na Balkanu aktivnije su u trgovini drogom. Neke od njih postale su dio globalne mreže”, navodi se u tekstu i dodaje da Europol procjenjuje da oni stoje iza najmanje 30 odsto krijumčarenja kokaina iz Latinske Amerike.

Evropske kriminalne grupe ne ugrožavaju rute krijumčarenja droga s Meksikancima, ali su fokusirane na pošiljke droge iz ekvadorskih luka Gvajakil i El Oro. Meksikanci (Sinaloa i Jalisco Nueva Generación) kupuju drogu na kolumbijskoj granici i šalju je, preko koridora Pacifika, od Ekvadora do Centralne Amerike i Sjedinjenih Američkih Država. Koku prevoze čamcima, barkama i malim avionima, iz Manabíja i Esmeraldasa, ispričao je listu jedan policijski istražitelj.

Dodao je da Evropljani dolaze na plantaže i koku kupuju direktno u laboratorijima, od kolumbijskih kriminalnih organizacija koje sada prodaju na veliko, bilo kojem klijentu.

Balkanske zaplijene droge iz Gvajakila

Zaplijene važnih pošiljki ekvadorskog kokaina u Evropi, koje su se posljednjih mjeseci značajno povećale, drže na oprezu nadležne na Balkanu koje koordiniraju akcije s DEA-om Sjedinjenih Država i Europolom. Po izvještajima, obje organizacije zadale su teške udarce kriminalnim grupama.

Većina ovih pošiljki, piše “Primicias”, dolazi iz luke Gvajakil, odakle najmanje dva evropska kartela artikuliraju svoje poslovanje.

General Đovani Ponse, nacionalni direktor za antinarkotike, naglašava da je Ekvador tokom posljednje decenije postao idealana teritorija za strance, u ovom slučaju Evropljane.

“Ovo je posljedica višegodišnjih apsurdnih i pogrešnih odluka koje je donijela vlada Rafaela Korea, čime je ozbiljno oslabljena kontrola droga. Izgubili smo mogućnost kontrole migracija, koja je prešla u ruke civila, eliminisan je popis stranaca, odobreno je univerzalno državljanstvo koje olakšava neselektivni dolazak bilo kojeg stranca, bez obzira na to ima li kazneni dosje ili ne ”, kazao Ponse.

I dok šverc droge u Evropi raste, Ekvador obara rekorde zaplijene kokaina. Tokom 2020. godine zaplijenjeno je 129 tona droge, a do sada je ove godine oduzeto preko 120 tona. Procjenjuje se da bi do decembra zaplijene mogle doseći 150 tona ili više.

Izvještaji agencija za borbu protiv droga ukazuju na to da zaplijene predstavljaju samo 15 odsto ukupnog kokaina koji stiže na prodaju u zemlje potrošače, s rastućim trendom u Evropi i Aziji. To, piše “Primicias”, znači da više od 600 tona godišnje napusti Ekvador.

Podaci o zaplijenama, uglavnom u luci Gvajakil, podupiru trend širenja šverca ka Evropi, naročito prema Albaniji, Belgiji, Holandiji i Španiji.

Jedna od posljednjih zaplijena u luci Gvajakil (Foto: Primicias)  Jedna od posljednjih zaplijena u luci Gvajakil (Foto: Primicias)

Zaštićene zone Gvajakila

Ekvadorski list piše da su Albanci otvorili put većem broju evropskih švercera droge koji su se nastanili u područjima Gvajakila, naročito u zatvorenim zajednicama u Samborondonu. Službenik obavještajne službe za borbu protiv narkotika za “Primicias” navodi da policija u mnogim slučajevima ne može da uđe u ove stambene komplekse, gdje žive mnogi Evropljani povezani sa narko mafijama.

Zašto ostaju u Gvajakilu? Prema riječima jednog policajca, evropski trgovci drogom koriste slabosti pravosudnog sistema prožetog korupcijom na svim nivoima.

“2013. sam shvatio ozbiljan problem koji je nastao kada su se tužitelji i sudije udružili da oslobode Albanca kojeg smo uhvatili s velikom pošiljkom kokaina. Bio je u zatvoru godinu dana, zatim je pušten, a danas nastavlja s radom ”, naglašava policajac.

Između 2017. i 2021. godine, prema migracionim izvještajima, u Ekvador je ušao 721 Albanac, 1.053 Bjelorusa, 3.111 Grka i 192 Crnogorca. Procjenjuje se da 30 odsto njih dolazi zbog šverca droge.

 

Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.

Advertisement

Najčitanije