BOŠNJAK SA STUDENTIMA: Pronaći najbolju praksu za izbor rektora

Potrebno je napraviti temeljno istraživanje o praksi učešća studenata u izboru rektora univerziteta u regionu i na osnovu toga naći najbolji model učešća studenata i njihove zastupljenosti za izbor rektora Univerziteta Crne Gore, ocijenjeno je na sastanku potpredsjednice parlamenta, Branke Bošnjak sa predstavnicima Studentskog parlamenta Univerziteta Crne Gore.

Bošnjak se danas sastala sa predstavnicima Studentskog parlamenta Univerziteta Crne Gore (SPUCG), predsjednikom Sašom Roćenom, sekretarom Andrejem Vukčevićem, studentom povjerenikom Aleksandrom Šipčićem, studentom ombudsmanom Milenom Šekularac i članom Stefanom Mikićem, povodom Predloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju, saopšteno je iz Skupštine.

„Potpredsjednica Bošnjak naglasila je značaj i ulogu studenata ne samo na Univerzitetu već za cijelo društvo i činjenicu da studenti moraju biti aktivnije uključeni u sve aktivnosti na Univerzitetu kako bi unaprjedili svoja prava, sa ciljem da potrebe studenata ostanu visoko na agendi vodećeg rukovodstva Univerziteta”, navodi se u saopštenju.

Bošnjak je predstavnike Studenskog parlamenta Univerziteta Crne Gore upoznala sa predlogom da se otvori javna rasprava o izmjenama i dopuna kompletnog Zakona o visokom obrazovanju i inicijitavi koju će ona uputiti svim studenskim jedinicama, da pošalju svoje komentare i predloge za izmjene i dopune zakona.

Ona je je izrazila spremnost da Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju ne predlaže na sledećem redovnom zasijedanju Skupštine, već da ostavi prostora svim studenskim jedinicama da zajedno sa Skupštinom i Vladom Crne Gore kreiraju najbolje moguće rješenje.

„Predstavnici Studenskog parlamenta Univerziteta Crne Gore potpredsjednicu Bošnjak upoznali su sa svojim predlozima izmjena i dopuna zakona u dijelu koji se tiče izbora rektora i zastupljenosti studenata prilikom izbora, kao i o potrebi da se u što kraćem roku pronađe rješenje za studente koji su bolonjskom sistemu obrazovanja (3+1+1+3) kako bi im se omogućilo upisivanje na specijalističke studije i bez završenih osnovnih studija, i zaustavilo prelazak studenata sa državnih na privatne fakultete” , zaključuje se u saopštenju.